Nabavna funkcija
Pojam, značaj, zadaci i organizacija nabavke
Nabavka se odnosi na snadbevanje preduzeća potrebnim resursima za obavljanje poslovanja.
Cilj nabavnke: obezbeđivanje kontinuiteta proizvodnje uz minimalne troškove nabavke i zaliha.
Značaj nabavke: utiče na uspeh proizvodnje i prodaje
Nabavna služba je organizaciona jedinica koja se bavi nabavnim poslovanjem.
Faktori:
- subjektivni – nabavna politika, organizacija nabavne službe i kvalitet kadrova
- objektivni – uslovi na tržištu
Nabavna služba ima zadatak da prati ponudu po količini, asortimanu i kvalitetu, ali i da aktivno deluje na proizvođače da svoju ponudu prilagode tražnji.
Zadaci nabavke (poslovi):
- istraživanje nabavnog tržišta
- planiranje nabavke
- utvrđivanje količina nabavki prema planu
- izbor i zaključivanje ugovora sa dobavljačima
- poslovi oko prijema isporuke
- evidencija nabavki
- kalkulacija nabavnih cena
- saradnja sa ostalim funkcijama u preduzeću
- analiza nabavnog poslovanja
Organizacija nabavke
Organizacija nabavke zavisi od faktora i delatnosti, kao i od asortimana, veličine preduzeća i lokacije.
Sistem centralizacije
- sve nabavlja nabavna služba
- kadrovi se racionalno koriste
- povoljna je, ali je teža komunikacija
Sistem decentralizacije
- nabavka se vrši po organizacionim jedinicama
- bolja je komunikacija
Podela rada u nabavnoj službi
Posao obavlja referent.
Podela prema referentima:
- podela po vrstama robe
- podela po dobavljačima
- podela po teritorijalnim sistemima (delovima tržišta)
Najčešće se vrši kombinovani sistem, jer svaki pojeinačni ima nedostatak.
Nabavna politika
Nabavna politka je sastavni deo politike marketinga preduzeća. Čini je skup prncipa koje treba poštovati prilikom snadbevanja, kao i izbor načina i sredstava za ostvarivanje ciljeva nabavke.
Principi nabavne politke su:
- nabavljati odgovarajuću robu
- nabavljati u pravo vreme
- nabavljati u potrebnim količinama
- nabavljati što povoljnije
- gajiti dobre poslovne odnose sa poslovnim partnerima (poslovni moral)
Značaj nabavne politike: ekonomija poslovanja preduzeća (ekonomičnost, produktivnost)
Istraživanje tržišta nabavke
Sadržaj istraživanja:
- količina robe na tržištu
- kvalitet robe na tržištu
- nabavna cena robe na tržištu
Metode istraživanja tržišta:
- sekundarni izbori informacija (publikacije, časopisi…)
- primarni izvori informacija (istraživanja)
Postoje 3 osnovne metode istraživanja tržišta:
- metod posmatranja
- metod ispitivanja
- eksperimentalni metod
Planiranje nabavke
Planiranje nabavnke u proizvodnom preduzeću
Redosled:
- izračunavanje potreba u materijalu => materijalni bilans (normativ materijala x Q)
- postavljanje plana materijala
PLM = MB – Zp + Zk
MB – materijalni bilans
Zp – početne zalihe
Zk – krajnje zalihe - razrada plana nabavke
- po asortimanu
- po vremenskim razdobljima
- po dobavljačima
Primer:
Preduzeće planira proizvodnju 500 komada muških zimskim kaputa. Za proizvodnju jednog kaputa potrebno je 2.20 m štofa, 2.10 m postave i 6 dugmića. Na početku godine preduzeće raspolaže sa 120 m štofa, 90 m postave i 150 komada dugmića. Na kraju godine treba da ostane 130 m štofa, 70 m postave i 110 dugmića.
Postavite plan materijala.
Zp = 120 m štof
90 m postava
150 dugmića
Zk = 130 m štof
70 m postava
110 dugmića
MB: 2,20 * 500 + 2,10 * 500 + 6 * 500 = 1100+1050+3000 = 5150
PLM = 5150 – (120+90+150) + (130+70+110) = 550-360+310 = 5100
|
Vrste materijala |
MB |
Zp |
Zk |
Plan nabavnke |
|
I |
1100 | 120 | 130 | 1410 |
|
II |
1050 | 90 | 70 | 1030 |
|
III |
3000 | 150 | 110 | 2960 |
Planiranje nabavke u trgovniskom preduzeću
Plan prodaje
PLN = PLP – Zp + Zk
Primer:
Planom je predviđena prodaja 500 komada muških zimskih kaputa i 440 komada ženskih. Početne zalihe iznose 50 komada muških i 40 komada ženskih kaputa, a krajnje zalihe 70 komada muških i 20 komada ženskih. Koliko treba nabaviti muških i ženskih kaputa?
Zp = 50 kom muških
40 kom ženskih
Zk = 70 kom muških
20 kom ženskih
PLN = 500 – 50 + 70 = 520 muških
PLN = 440 – 40 + 20 = 420 ženskih
Kalkulacije nabavne cene
Elemnti kalkulacije:
- fakturna cena
- zavisni troškovi nabavke
___________________________________
= nabavna cena
Složena kalkulacija
|
Elementi |
2000 kg šećera |
5000 kg brašna |
500 kg soli |
|
1. fakturna vrednost robe |
60.000 |
75.000 |
10.000 |
|
2. ztn – utovar, prevoz i istovar |
6.000 + 3000 |
15.000 + 3.750 |
1.500 + 500 |
|
nabavna vrednost |
69.000 |
93.750 |
12.000 |
|
nabvna cena |
34,5 |
18,75 |
24 |
Težinski faktor = 22.500 / 7.500 = 3
2.000 x 3 = 6.000
5.000 x 3 = 15.000
500 x 3 = 1:500
____________
22.500
Vremenski faktor = 7.250 / 145.000 = 0,05
0,05 x 60.000 = 3.000
0,05 x 75.000 = 3.750
0,05 x 10.000 = 500
_____
7.250
Primer:
Nabavljeno je 15.000 kg artikla A po 20 din za kg i 7.500 kg artikla B po 10 din za kg. Ukupni zavisni troškovi iznose 30.000,00. Od toga na transportne trškove ide 21.000, a na troškove osiguranja 9.000. Izraditi složenu kalkulaciju.
|
Elementi |
Artikl A |
Aritkl B |
|
1. fakturna vrednost robe |
300.000 |
75.000 |
|
2. ztn – utovar, prevoz i istovar i osiguranje |
13.950 + 360 |
6.975 + 180 |
|
nabavna vrednost |
314.310 |
82.155 |
|
nabavna cena |
20,95 |
10,95 |
Težinski faktor = 21.000 / 22.500 = 0,93
15.000 x 0,93 = 13.950
7.500 x 0,93 = 6.975
____________
20.925
Vremenski faktor = 9.000 / 375.000 = 0,024
15.000 x 0,024 = 360
7.500 x 0,024 = 130
________
490
Zadaci:
1.
|
Elementi |
aritkl A |
artikl B |
|
1. fakturna vrednost robe |
375.000 |
90.000 |
|
2. ztn – utovar, prevoz i istovar |
19.950 |
9.975 |
|
nabavna vrednost |
394.950 |
99.975 |
|
nabavna cena |
26,33 |
13, |
Težinski faktor = 29.925 / 22.500 = 1,33
15.000 x 1,33 = 19.950
7.500 x 1,33 = 9.975
_________
29.925
Sa 1,33 dinara zavisni troškovi terete i proizvod A i proizvod B.
2.
Zp = 90 m2 materijala
200 dugmića
Zk = 110 m2 materijala
150 dugmića
MB = 1,2 x 800 + 6 x 800 = 960 + 4.800 = 5.760
PLM = MB – Zp + Zk = 5.760 – 290 + 260 = 5.730
| Vrsta materijala | MB | Zp | Zk | Plan navake |
| materijal | 960 | 90 | 110 | 980 |
| dugmići | 4.800 | 200 | 150 | 4.750 |
Treba nabaviti 980 m2 materijala i 4.750 dugmića.
3. Vrednost proizvodnje je 12.960.800. Prosečne zalihe su 648.040. Izračunati koeficijent obrta. 2002. godine koeficijent je bio 21. Obrazložiti rezultat.
K = E / Z
K = 12.960.800 / 648.040 = 20
Manja je rentabilnost.
4.
P = 5.000 kg
V = 15 dana
Zmin = P x V
Zmin = 5.000 x 15 = 75.000
Preduzeće ima sigurnosne zalihe.
Dokumentacija i evidencija u nabavci
Nabavna fuknicja – proizvodna funkcija – prodajna funkcija – finanskijsko-računovodstvena funkcija.
Evidencija materijala (robe) vodi se u obliku kartoteke.
Evidencija dobavljača.
Evidencija cena (kretanje cena na tržištu).
Analiza nabavne fukncije
Potrebno je povremeno analizirati nabavno poslovanje radi sprovođenja ispravne nabavne politike.
Predmet analize: sve preduzete radnje u cilju njene realizacije
Rezultati analize predstavljaju smernice za buduću nabavnu politku. Njom se koriguje dotadašnji rad.
Odnosi sa dobavljačima
Analizira se broj, količina isporuke materijala, slovi plaćanja, pridržavanje rokova…
Na osnovu analize se bira broj dobavljača.
Promene na tražištu – cene, uslovi, novi proizvođači, nov materijal…
Nabavna fukncija promene.
Prikuplja podatke o: proizvođačima, mogućnostima prodaje, snadbevenosti tržišta, finansiranju nabavki, novim tehničkim mogućnostima…
Kretanje zaliha
Informacije da li i u kojoj meri nabavna služba uspevala da zalihe održava na optimalnom nivou.
Analiza nabavnih cena
Podaci o: učešću pojedinih zavisnih troškova, da li su ostvareni određeni popusti, da li se nabavlja po najpovoljnijim cenama.
