Vodič za studente

Brucoši dobro došli na fakultet! Studiranje će biti najuzbudljivije razdoblje u vašem životu. Nekom zanimljivo, nekom dosadno, nekom baš sada počinje pakao od života, ali i dalje je uzbudljivo. Upravo ovo je period kada krojite svoju sudbinu, kada samostalno odlučujete o mnogim stvarima, a pre svega o tome šta ćete raditi u svom životu i kako ćete to ostvariti. Beleške su tu da vam olakšaju studiranje i usvajanje novih znanja, i zato smo kreirali sažet vodič za studente tj. sve brucoše širom Srbije. Ako ti je ovo prva godina na fakultetu, ili prosto tražiš studentski vodič, pobrojali smo korisne informacije o studiranju, počevši od toga šta znači biti student, kako izgledaju ispiti na fakultetu, šta su ESPB bodovi, Bolonja i koje stipendije postoje, ali i iskustva studenata sa fakulteta.

Stolice u amfiteatru fakulteta

Šta status studenta znači za tebe?

Status studenta stičeš samom činjenicom da si upisao željeni fakultet odnosno neki studijski program visokoškolskih ustanova, koje su definisane i regulisane Zakonom o visokom obrazovanju.

Suštinski, student je osoba koja pohađa visokoškolsku ustanovu – fakultet ili institut u okviru nekog univerziteta.

Studijski programi i nivoi studija

Ove visokoškolske ustanove mogu posedovati dve vrste studijskih programa:

  1. Akademske studije i
  2. Strukovne studije.

Obe vrste studijskih programa poseduju različite nivoe studija:

  1. Studije prvog stepena: osnovne strukovne i osnovne akademske studije;
  2. Studije drugog stepena: specijalističke strukovne i diplomske master studije;
  3. Studije trećeg stepena: doktorske akademske studije.

Doktorske strukovne studije ne postoje, a o svim nivoima i vrstama smo pisali u tekstu:Obrazovanje u Srbiji – vrste, nivoi i zvanja nakon završetka”.

Statusi koje student može uživati?

Vrste statusa koje student može imati:

  • Status budžetskog studenta
  • Status samofinansirajućeg studenata
  • Gostujući student
  • Student sa posebnim potrebama
  • Studiranje na daljinu

Prava i obaveze studenta?

Student osim što pohađa visokoškolsku ustanovu i ostvaruje svoje pravo na obrazovanje, on stiče i mnoga druga studentska prava, ali i obaveze. O svemu tome, kao i o svim statusima koje student može posedovati, možete pročitati u detaljnom Beleške vodiču: Status studenta i njegovo regulisanje.

Kada počinje školska godina na fakultetu?

Školska godina na fakultetu obično počinje 1. oktobra. Ipak poznati su slučajevi u kojima predavanja za novu školsku godinu počinju već oko 20. septembra. Na primer, Arhitektonski fakultet svoja predavanja počinje ranije, kao i studije na ETF-u.

Koliko dugo traje školska godina i nastava na fakultetu?

Školska godina na fakultetu ukupno traje 12 meseci, dok je nastava podeljena u 2 semestra kroz 30 nastavnih nedelja.

Da bi se zadovoljila ukupna kvota za izvođenje nastave na jednoj godini fakulteta, potrebno je da nastava bude obavljena kroz najmanje 600 nastavnih časova.

Jedan predmet se može pohađati kroz jedan ili dva semestra tj. predmet na fakultetu može biti jednosemestarski ili dvosemestarski.

Ukoliko je predmet jednosemestarski, pravo za izlazak na ispit (ukoliko su ispunjene sve predispitne obaveze ustanovljene Bolonjskim procesom, a zahtevane od strane fakulteta / profesora) stiče se nakon odslušanog semestra u kom se odvija nastava iz datog predmeta (januarski/februarski ili junski rok). U slučaju dvosemestarskog predmeta, potrebno je odslušati nastavu u trajanju od dva semestra, čime se pravo za izlazak stiče najranije u junskom roku.

Koje vrste predmeta postoje?

Predmeti tj. ispiti na fakultetu mogu biti:

  • Obavezni predmeti – predmeti koji su nastavnim planom i programom fakulteta propisani kao obavezni tj. oni ispiti koje student mora odslušati i položiti kako bi dobio zvanje visokoškolske ustanove na kojoj studira. Obavezni predmeti postoje tokom svih godina osnovnih, diplomskih (master) i doktorskih studija. Ovo su predmeti koji će te učiniti kvalifikovanim za oblast koju si odlučio da izučavaš.
  • Izborni predmeti – u pitanju su predmeti koje student može izabrati iz grupe ponuđenih predmeta, a koji su važna dopuna obaveznim predmetima. Oni pružaju mogućnost studentu da se uže specijalizuje za određenu oblast interesovanja. Nekada su izborni predmet jezici koje student želi da izučava, a nekada su usko stručni i usmereni su na stručnije usavršavanje studenta. Izborni predmeti mogu biti dostupni svim studentima, ili mogu biti ograničeni na broj dostupnih mesta za pohađanje i realizaciju nastave iz ovih predmeta.

Koji ispitni rokovi postoje i koliko ih ima?

Broj ispitnih rokova može varirati od fakulteta do fakulteta. Prema Zakonu o visokom obrazovanju i njegovim poslednjim izmenama i dopunama, zvanično je odlučeno da fakulteti samostalno mogu određivati broj ispitnih rokova, njihov raspored kao i vreme održavanja poslednjeg ispitnog roka (obično do 10. oktobra).

Ovom odlukom iz 2015. godine, uslišene su želje studenata nakon dugih i napornih protesta. Četiri ispitna roka odlaze u zaborav, a najčešća praksa je da postoji 5 ispitnih rokova na fakultetu:

  1. Januarski ispitni rok (januarsko-februarski rok na nekim fakultetima)
  2. Aprilski ispitni rok
  3. Junski ispitni rok (junsko-julski rok na nekim fakultetima)
  4. Septembarski ispitni rok
  5. Oktobarski ispitni rok – poslednji rok u školskoj godini;

Dakle, broj ispitnih rokova je interno regulisan statutom svake visokoškolske ustanove, kao i visina školarine, a obično se uzajamni dogovor postiže pregovorima studentskog parlamenta pojedinačnog fakulteta i samih organa fakulteta.

Kako se vrši prijava ispita na fakultetu?

Prijava ispita se u zavisnosti od ispitnog roka vrši nešto ranije pre početka ispitnog roka (obično 7 ili više dana pre samog roka). Na priemr, prijava za januarski rok se na većini fakulteta vrši krajem decembra, iako ispitni rok obično počinje tek nakon 15. Januara.

Prijava ispita na fakultetu se odvija na način propisan statutom fakulteta i može biti podložan promenama. Najčešći način prijave ispita jeste:

  • Prijava ispita online putem e-student sistema;
  • Prijava ispita uživo u posebnim slučajevima, putem neophodnog papira;

Studentska služba fakulteta je dužna da blagovremeno izbaci raspored ispita u narednom ispitnom roku, kako bi student mogao na osnovu plana i rasporeda ispita da odluči koji će ispit prijaviti. Ipak, dešavaju se propusti, pa budite spremni da nekada ispite prijavite bez znanja o tome kada će ispit biti održan. Ovo je posebno čest slučaj kada se ispitni rokovi praktično nadovezuju jedan na drugi, pa rezultati ispita nisu dostupni, a prijava ispita za naredni rok je već uveliko počela.

S obzirom na to da postoji veliki raskorak u studijskim programima koje su pohađali studenti upisani na fakultet pre 2008. godine i studijskim programima nakon uvođenja Bolonjskog procesa, tako postoji i “manjkavost” uređenja sistema prijave ispita i samih ispita koje polažu jedni, odnosno drugi studenti. Ovo nekada može biti problem, i fakulteti su još u procesu uređivanja svog sistema, pa se može desiti da stariji studenti imaju problem sa online metodom prijave ispita, te je neophodno prijaviti ispit uživo u studentskoj službi. Ipak, ako si brucoš, ovaj problem skoro sigurno nećeš imati!

Kako izgleda polaganje ispita?

Polaganje ispita može biti različito u zavisnosti od toga da li pratite pravila studiranja po Bolonji, ili prema starom sistemu. Ipak, ovog puta pričamo o polaganju ispita po Bolonjskom procesu, koji je zvanično usvojen i koji će interesovati sve brucoše, za koje smo i kreirali studentski vodič.

Polaganje ispita po Bolonji (u idealnom slučaju) je podeljeno na više obaveza koje zbirno, brojem poena (procentualno) ulaze u ocenu:

  • Prisustvovanje predavanjima na fakultetu, (obično 5/100 poena)
  • Aktivnost na predavanjima (obično do 10/100 poena)
  • Polaganje kolokvijuma, (obično od 35 do 40/100 poena)
  • Seminarski rad (samostalni-istraživački rad), (obično do 10/100 poena)
  • Završni deo ispita (usmeno ili pismeno), (sve što preostane, a obično od 40 do 50/100 poena).

Sve predispitne i ispitne obaveze u zbiru broje 100 poena, čime su određene i ocene na fakultetu.

Neke predispitne obaveze su često uslovne (moraju se završiti) kako biste stekli pravo da izađete na završni deo ispita u ispitnom roku (obično su to kolokvijum i seminarski rad). Često prisustvo na predavanjima i aktivnost na predavanjima ne igra nikakvu ulogu u zbirnoj oceni, već može biti dodatni bonus kada se ocena na ispitu “lomi”.

Naravno, profesori pa i čitavi fakulteti nekada odstupaju od ovakve, pune, primene polaganja ispita po bolonjskom procesu pa se može desiti da se:

  • Ceo ispit polaže usmeno iz jednog dela (eventualno možete dobiti 10-ak dodatnih poena na seminarskom radu)
  • Ispit polaže iz dva dela – jedan deo na kolokvijumu koji je uslovan, a drugi deo na ispitu;
  • Ispit polaže iz dva ili tri dela na kolokvijumima tokom semestra (ako položite sva tri dela, u ispitnom roku samo dođete da upišete ocenu, dok u slučaju da padnete kolokvijum, u ispitnom roku polažete samo taj deo, ili celo gradivo “kao kazna”) i drugi slučajevi…

Kako biste se spremili za polaganje ispita na pravi način, pripremili smo detaljna uputstva koja savetujemo da pročitate:

Koje ocene na fakultetu postoje i koliko bodova nose?

Postoji 5 ocena na fakultetu, sa kojima se može položiti ispit:

  • 6 – šestica (51-60 poena),
  • 7 – sedmica (61 – 70 poena),
  • 8 – osmica (71 – 80 poena),
  • 9 – devetka (81 – 90 poena),
  • 10 – desetka (91 – 100 poena).

Šta je zapravo Bolonjski proces koji pominjemo?

Studiranje po Bolonji znači praćenje pravila studiranja usvojenih na međunarodnoj konferenciji 1999. godine u Bolonji. Bolonjski sistem je osmišljen s ciljem stvaranja evropske zone visokog obrazovanja.

Standardizacija i usaglašenost obrazovnih sistema evropskih zemalja je bio imperativ i razlog za organizovanje ove konferencije, kojoj su prisustvovali i potpisali saglasnost predstavnici čak 29 evropskih zemalja. Srbija se obavezala na reformisanje visokoškolskog obrazovanja po ugledu na Bolonjski sitem, 2003. godine.

Od tog trenutka je studiranje po Bolonji prošlo dug proces prilagođavanja i postepenog usvajanja zahtevanih pravila. Nekada se prelazak na Bolonjski sitem obio o glavu studentima, dok je nekada donelo i pozitivne promene u pogledu mogućnosti polaganja ispita iz više delova, koju smo već pomenuli.

Ipak, nepoštovanje Bolonjskog procesa do kraja tj. kontinualna tranzicija na pravila studiranja po Bolonji je dovela do toga da mnogi nazivaju visokoškolski sistem obrazovanja u Srbiji – kvazibolonjski sistem.

Šta su ESPB bodovi?

ESPB bodovi su jedan od proizvoda “Bolonjskog sistema”. ESPB je skraćenica za Evropski sistem prenosa bodova kojom je standardizovan ukupan broj poena koje student prikuplja za svaku godinu osnovnih akademskih, diplomskih master i doktorskih studija. Samim tim je određena “bodovna dužina” trajanja studija.

Činjenice o ESPB bodovima:

  • Jedna studentska godina broji 60 ESPB bodova:
    • Sa očišćenom prvom godinom studija – student poseduje 60 ESPB bodova;
    • Sa očišćenom prvom i drugom godinom studija = 120 ESPB bodova;
    • Sa očišćenom prvom, drugom i trećom godinom studija = 180 ESPB bodova;
    • Sa očišćenom prvom, drugom, trećom i četvrtom godinom osnovnih studija (ili 3 godine osnovnih + prva godina master studija) = 240 ESPB bodova;
    • Sa završenim master studijama (5. godina studiranja) = 300 ESPB bodova;
    • Sa završenim doktorskim studijama (6, 7 i 8. godina studiranja) = ukupno 480 ESPB bodova;
  • Zbir od 60 ESPB bodova po jednoj godini studija odgovara ukupnom angažovanju studenta u jednoj godini (sve ispitne i predispitne obaveze – kolokvijumi, seminarski radovi, prisustvo predavanjima, praktična nastava…);
  • Svi ispiti u godini nose određeni broj ESPB bodova do ukupnog zbira od 60;
  • Završna godina osnovnih akademskih studija, diplomskih master studija ili doktorskih master studija podrazumeva određeni broj ESPB bodova rezervisan za završni rad (diplomski rad, master rad i doktorska disertacija);

Koliki broj ESPB bodova je potreban za budžet?

Prema Zakonu o visokom obrazovanju, i dalje je na snazi pravilo da je za upis na budžet u narednu godinu studija potrebno barem 48 ESPB bodova od ukupno 60 bodova iz prethodne godine, uz potpuno “čiste” ranije godine studija.

Koliko broj ESPB bodova je potreban za upis na samofinansiranje?

Prema Zakonu o visokom obrazovanju, za upis u statusu samofinansirajućeg studenta, imaju pravo svi studenti koji su iz tekuće godine studija ostvarili barem 37 ESPB bodova od ukupno 60.

Svaki fakultet ima svoja interna pravila o tome koliki broj ispita se iz ranijih godina može preneti, pored ispita iz prethodne godine.

Koje studentske kartice postoje i kakve popuste nude?

Studentska kartica je suštinski indentifikacioni dokument studenta koji pruža mnoge mogućnosti, kao što je korišćenje menze, popusta na ishranu, kupovinu, boravak u domu i mnoge druge pogodnosti koje mogu služiti svim budžetskim studentima. Samim upisom na fakultet mnogi fakulteti uz pravljenje indeksa pružaju mogućnost prijavljivanja za izradu studentskih kartica.

Postoji više različitih studentskih kartica koje smo već predstavili:

  • EYCA studentska kartica,
  • ISIC studentska kartica,
  • Studentska čip kartica
  • EYCA učenička kartica.
  • BusPlus kartica
  • INTER RAIL kartica
  • EURO 26
  • ETC kartica

Za više informacija studentskim karticama možeš pročitati detaljan Beleške vodič: “Studentske kartice – vrste, vađenje i uslovi.

Kako se vadi studentska BUS PLUS kartica?

Studentska BUS PLUS kartica omogućava vožnju gradskim prevozom u Beogradu. Bus Plus je sistem naplate gradskog prevoza u Beogradu, koji funkcioniše po principu 1,5-časovne, dnevne ili mesečne novčane naknade za vožnju gradskim prevozom.

Svi studenti visokoškolskih ustanova u Beogradu, bez obzira na to da li pohađaju neki državni ili privatni fakultet, stiču pravo na mesečnu studentsku BUS PLUS karticu (povlasticu), kojom se, po povlašćenoj ceni od 1.120 RSD mesečno, mogu neograničeno voziti dnevnim linijama gradskog prevoza u Beogradu.

Pravo na vađenje tudentske BUS PLUS kartice ima svako lice koje nije navršilo 26 godina starosti (studenti osnovnih studija, apsolventi, postapsolventi, studenti master studija), kao i studenti doktorskih studija ili studenti medicinskog fakulteta koji nisu navršili 28 godina starosti (zbog dužine trajanja studija).

Kada se vadi BUS PLUS kartica i koliko traje?

Studentska BUS PLUS kartica u trajanju od 4 godine se jednom vadi (pri upisu u prvu godinu studija) i naplaćuje se po ceni od 250.00 RSD. Obnova kartice se vrši do svakog 31.oktobra i važi narednih 12 meseci (celu školsku godinu), s tim što se često rok za produženje pomeri do 31. novembra. Tokom novembra (kada je produžen rok) može se neometano koristiti BUS PLUS kartica koja je “istekla”.

Nakon četiri godine, student je u obavezi da ponovo plati 250.00 RSD za vađenje nove studentske kartice.

Za vađenje BUS PLUS kartice je potrebna:

  • Potvrda fakulteta o upisanoj godini studija (P3)
  • Fotokopija lične karte (dostupni su čitači ličnih karata na BUS PLUS punktovima)

Studentski popusti koje možeš ostvariti

Uz pomenute studentske kartice, broj indeksa ili potvrdu o redovnom studiranju, svi studenti Beogradskog i drugih državnih univerziteta, stiču pravo na brojne studentske popuste, u zemlji i inostranstvu.

Pored toga što su dostupni popusti za ishranu u menzama, tu su i brojni popusti za ulazak u kulturne i obrazovne ustanove, pozorišta, muzeje i druga kulturna dešavanja. Takođe, postoji i pregršt drugih pogodnosti koje se mogu steći drugim, međunarodnim studentskim karticama, kao što je znatno jeftiniji prevoz u Evropskim zemljama i mnogo toga drugog.

Ovde pogledaj: Koji studentski popusti postoje i kako ih iskoristiti.

Studentske stipendije i krediti koje možete dobiti

Studentske stipendije su dostupne za veliki broj studenata državnih fakulteta. Stipendije su namenjene za nadarene i uzorne studente koji svoje studentske obaveze na fakultetu ostvaruju u predviđenom roku i sa izuzetnim rezultatima.

Period prijave za stipendije varira od tipa stipendije koji birate. Za stipendije Ministarstva prosvete, prijavljivanje se obično zaključuje sa krajem oktobra i odnosi se na prijave za tekuću godinu. Rezultati i rang liste se obično objavljuju u januaru.

Važno je istaži da postoje različite studentske stipendije za koje studenti mogu konkurisati, kao što su studentska stipendija Ministarstva prosvete ili studentska stipendija grada Beograda itd. Naravno, postoje i brojne druge stipendije privatnih fondacija i zadužbina, kao i stipendije stranih izvora i fakulteta.

Za više informacija pročitajte detaljan Beleške vodič za Studentske stipendije.

Kao drugi vid mogućeg finansiranja studenata tokom studija, obezbeđeni su i studentski krediti koje pruža Ministarstvo prosvete. Ipak, pravila za prijavljivanje, dobijanje i potencijalno vraćanje kredita jesu drugačija od studentskih stipendija.

Za više nformacija o tome kako se vade i vraćaju studentski krediti pročitajte detaljan Beleške vodič za Studentske kredite.

Korisne informacije o državnim fakultetima

Beleške su odlučile da izvuku sve važne informacije za upis i studiranje na državnim fakultetima u Srbiji, kako bi trenutnim i budućim brucošima olakšale dolazak do korisnih podataka. U nastavku možeš videti listu državnih fakulteta sa svim važnim informacijama koje ti mogu poslužiti:

Iskustva studenata sa fakulteta

Državni fakulteti i visoke škole:

Privatni fakulteti:

Strani fakulteti:

Studentski domovi u Srbiji

Studentski domovi u velikim akademskim centrima, kao što su Beograd, Novi Sad, Kragujevac i Niš su podrazumevana opcija za smeštaj studenata. Studentskim domovima rukovode studentski centri univerziteta. Studentski domovi su dostupni studentima koji se upišu u tekuću godinu fakulteta ili neke druge visokoškolske ustanove u statusu budžetskog studenta, za čije školovanje se izdvajaju sredstva iz budžeta Republike Srbije. Pravo na smeštaj imaju i samofinansirajući studenti, ukoliko preostane mesta nakon raspodele soba i smeštajnih kapaciteta.

Ko ima pravo na smeštaj u studentskom domu?

Pravo na smeštaj u domu nemaju studenti privatnih univerziteta, već studenti visokoškolskih ustanova koje je osnovala Republika Srbija. To mogu biti:

  1. Studenti na budžetu po nižim cenama;
  2. Samofinansirajući studenti (ukoliko preostane mesta nakon preraspodele mesta, i to po višim tzv. ekonomskim cenama smeštaja u domu)
  3. Studenti sa državljanstvom Republike Srbije
  4. Studenti čije zvanično prebivalište nije u gradu / sedištu u kom se nalazi visokoškolska ustanova na kojoj studira.

Bez obzira da li si student prvog, drugog ili trećeg stepena (osnovne akademske i strukovne, diplomske master ili doktorske studije), imaš pravo na rangiranje i mogućnost smeštaja u domu.

Kada je konkurs i prijava za studentski dom?

Prijava za studentski dom se vrši u dva navrata, u septembru i oktobru:

  1. Za studente prve godine studija se prijava za studentski dom vrši u septembru (obično do 15. septembra);
  2. Za studente druge, treće, četvrte, pete i ostalih godina doktorskih studija se vrši do kraja oktobra;

Studentski domovi Beogradu – lista:

  1. Studentski dom Karaburma
  2. Studentski dom Rifat Burdžević
  3. Studentski dom Studentski grad
  4. Studentski dom Kralj Aleksadndar I
  5. Studentski dom 4. April
  6. Studentski dom Košutnjak
  7. Studentski dom Patris Lumumba
  8. Studentski dom Vera Blagojević I
  9. Studentski dom Vera Blagojević II
  10. Studentski dom Slobodan Penezić
  11. Studentski dom Mika Mitrović
  12. Studentski dom Žarko Marinović – pročitajte iskustva studenta o domu OVDE.

Studentski domovi u Novom Sadu – lista:

  1. Studentski dom Slobodan Bajić
  2. Studentski dom Veljko Vlahović
  3. Studentski dom Prof. Živojin Ćulum
  4. Studentski dom Car Lazar
  5. Studentski dom Nikola Tesla
  6. Studentski dom Sajmište
  7. Studentski dom 23. Oktobar
  8. Studentski dom Feješ Klara
  9. Studentski dom Mihajlo Predić dr Miša
  10. Studentski dom dr Zoran Đinđić

Studentski dom u Kragujevcu – Vita Janić – kapaciteti:

  1. Paviljon I (244 ležaja u 90 soba)
  2. Paviljon II (270 ležaja u 90 soba)
  3. Paviljon III (120 ležaja u 64 sobe)

Studentski domovi u Nišu – lista:

  1. Paviljon I – Topličina ulica kod Pravnog fakulteta
  2. Paviljon II – Topličina ulica kod Pravnog fakulteta
  3. Paviljon II – Velikotrnavska 2 kod Medicinskog fakulteta
  4. Paviljon IV – Gradsko polje kod Tehničkih fakulteta

Stuedntski dom “Priština” sa privremenim sedištom u Kosovskoj Mitrovici se nalazi u ulici Džona Kenedija br. 6. Ovaj studentski dom se nalazi u okviru Studentskog centra “Priština”.

Studentske menze u Beogradu i Srbiji

Studentske menze su restorani namenjeni studentima i njihovoj prehrani tokom studiranja. Članstvo u studentskoj menzi obezbeđuju studentske kartice koje smo pomenuli i o kojima smo detaljno pisali, pre svega studentske kartice ISIC i EYCA.

Studentski domovi su odličan izbor za studente koji dolaze iz drugih mesta prebivališta na studije, u neki od naših studentskih centara. Nasuprot studentskim domovima, čije usluge mogu koristiti upravo takvi studenti, studentske menze mogu posećivati i studenti sa mestom prebivališta koje je identično sedištu visokoškolske ustanove. Ipak, po drugačijim pravilima.

Budžetski studenti mogu kupovati hranu po povlašćenim (sniženim) cenama obroka, koji se uplaćuju unapred, a koji se mogu dobiti uz pomenutu studentsku karticu i priložen žeton za upotrebu priloga, dok samofinansirajući studenti mogu koristiti usluge menze po ekonomskim (višim) ceama, koje su svakako isplative.

Na sledećem linku pogledaj: spisak menzi u Beogradu i pročitajte više o tome kako funkcionišu studentske menze u Beogradu.

Studentske organizacije

Tokom studiranja, pored učenja i spremanja ispita, studenti se mogu uključiti i u drugačije studentske aktivnosti, kao i udruženja, kao što su studentske organizacije.

Studentske organizacije mogu biti deo same visokoškolske ustanove, ili mogu biti derivat međunarodnih studentskih organizacija koje deluju i poseduju svoje ogranke u Republici Srbiji. Takođe, studenti samostalno mogu obrazovati studentske organizacije i udruženja, koja se obično osnivaju sa ciljem:

  • unapređenja studentskog standarda,
  • organizacije različitih stručnih seminara,
  • organizovanja okupljanja studenata iz različitih delova Evrope i sveta, ili to mogu biti i
  • organizacije usmerene na naučni rad i istraživanje.

U poslednjem slučaju, to su obično organizacije u čiji rad su uključeni i profesori, koji prepoznaju vrednost i važnost osnivanja ovakve organizacije, a koji su tu prisutni obično u funkciji mentora. Takođe na fakultetu mogu postojati i instituti, u koje su najbolji studenti dobrodošli.

Primeri nekih studentskih organizacija:

  • Primer organa fakulteta, koji sačinjavaju studenti, jeste studentski parlament.
  • Primeri međunarodnih studentskih organizacija mogu biti: AIESEC, EUROAVIA (Evropsko udruženje studenata vazduhoplovstva), BEST (Udruženje Studenata Tehnike Evrope)
  • Primer instituta i istraživačkih centara obrazovanog od strane studenata i profesora: Centar za istraživanje humane bezbednosti (Fakultet bezbednosti) i mnogi drugi…

Raspitaj se o tome koje studentske organizacije postoje, ili “deluju” u okviru tvoje visokoškolske ustanove, i prijavi se za neku od njih. Naravno, ovo bi trebalo da bude izbor po ličnom nahođenju, a vrednost koja proističe iz studentskih organizacija jesu kontakti i stečena znanja.

Da li ići na prakse tokom studija?

Praksa tokom studiranja, nije uobičajena za studente prve ili druge godine studija, nasuprot članstvu u studentskim organizacijama. Stručna praksa se na fakultetu obično organizuje za studente završnih godina (3. i 4. godina osnovnih studija, master studije, doktorske studije). Praksa je odličan način da stekneš primenjiva / praktična znanja o onome što  studiraš i podrobno učiš iz knjiga.

Praksa može biti:

  • Internog karaktera – organizovana od strane visokoškolske ustanove, kao deo obaveznog kurikuluma;
  • Spoljnog karaktera – za koju se student samostalno može opredeliti i prijaviti, a koja se može ili ne mora priznati kao zamenska praksa za obaveznu praksu koju organizuje fakultet. Ovo su prakse koje organizuju studentske organizacije, kompanije i druga pravna lica.

Naš savet jeste da vredi pohađati praksu i angažovti se na širem polju interesovanja, izvan fakulteta. Svako stečeno znanje, iskustvo i kontakt mogu biti značajni za buduće zaposlenje. Naravno, uvek dobro razmisli da li željena praksa donosi dovoljno prednosti i da li te neće ometati u spremanju ispita.

Na sledećem linku pročitaj: kako iskoristiti praksu na pravi način.

Gde studenti izlaze?

U zavisnosti od toga gde studirate, zavise i predlozi mesta na koje izlaze studenti. Naravno, muzički ukus i ukus ambijenta igra veliku ulogu u tome gde će studenti izlaziti tokom studija. Naravno, postoji pregršt mesta na kojima se okupljaju studenti, a mi pored klubova ističemo česta mesta okupljanja studenata u Beogradu, gde studenti provere dosta vremena družeći se, slušajući muziku i neretko bodreći naše sportiste na velikim svetskim takmičenjima:

  • KST (Klub studenata tehnike) koji se nalazi u Bulevaru kralja Aleksandra u sklopu zgrade fakulteta Arhitekture, Elektrotehnike i Građevine.
  • Studentski grad na Novom Beogradu
  • Studentski park ispod Studentskog trga i mnoga druga mesta…

Koje biblioteke u Beogradu i čitaonice postoje?

Beograd kao administrativni i akademski centar Srbije, poseduje veliki broj biblioteka i čitaonica u okviru kojih studenti mogu pronaći potrebne naučne izvore za spremanje seminarskih radova i ispita, kao i potreban mir za učenje.

Evo koje biblioteke u Beogradu možete posetiti:

  • Narodna biblioteka Srbije (Skerlićeva 1, pored Hrama svetog Save)
  • Biblioteka “Svetozar Marković” (Bulevar kralja Aleksandra 71, između ETF-a i hotela Metropol)
  • Biblioteka grada Beograda (Knez Mihailova 56, pored Kalemegdana)
  • Biblioteka Doma kulture Studentski Grad (Bulevar Zorana Đinđića 179)
  • Biblioteka Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) (Knez Mihailova 35)

Naravno, postoje i poznate čitaonice na beogradskim fakultetima u kojima možete učiti, kao što su:

  • Čitaonica Filozofskog fakulteta
  • Čitaonica Pravnog fakulteta i druge.

Studentske poliklinike u gradovima Srbije

Studentske poliklinike i druge ustanove Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata su otvorene za sve studente Beogradskog univerziteta, koji su redovno upisani u tekuću godinu studija. Ukoliko imate prebivalište u Beogradu, možete prebaciti svoj karton iz lokalnog doma zdravlja u ovu ustanovu, u okviru kojih ćete moći da se lečite (u slučaju potrebe) tokom trajanja studija.

Gde se nalaze studentske poliklinike u Beogradu?

Studentske poliklinike u Beogradu se nalaze:

  • Studentska poliklinika Krunska u ulici Krunska 57
  • Studentska bolnica (Stacionar) u ulici Prote Mateje 29
  • Studentska poliklinika Novi Beograd (Zdravstvena ambulanta – Studentski grad) u ulici Bulevar Zorana Đinđića
  • Studentska poliklinika Karaburma u ulici Mije Kovačevića 7b

Gde se nalazi studentska poliklinika u Novom Sadu?

Studentska poliklinika u Novom Sadu se nalazi u ulici dr Sime Miloševića 6.

Gde se nalaze studentske poliklinke u Nišu?

Studentske poliklinike tj. ambulante za zdravstvenu zaštitu studenata se nalaze na sledećim adresama:

  • Ambulanta Katićeva u ulici Katićeva 29
  • Ambulanta Dr Zorana Đinđića u Bulevaru dr Zorana Đinđića 52a

Gde se nalazi studentska poliklinika u Kragujevcu?

Studentska poliklinika u Kragujevcu se nalazi u sklopu Doma zdravlja Kragujevac, u ogranku Erdoglija u ulici Čiče od Romanije br. 2 (1. sprat).

Podeli