Čvrsta goriva (drvo i ugalj)
Polazna sirovina za dobijanje je celuloza.Velika primena drveta u gradjevinarstvu, za ambalažu, burad, gajbe. Ugalj je sekundarno čvrsto gorivo, nastaje ugljenisanjem biljaka. Biološka starost od 50 – 250 miliona godina. Ugalj je nastao u dve faze:
– treset nastao razlaganjem biljnih ostataka u aerobnoj i anaerobnoj fazi, u vodenoj sredini
– karbonizacija biljaka na povišenoj temperaturi i pritisku, unutar zemlje, bez prisustva vazduha.
Za drugu fazu potrebno više ugljenika, manje vodonika i kiseonika u vidu CO2 . Po starosti :
Treset – lignit – mrki ugalj – kameni ugalj – antracit (od najmladjeg do najstarijeg).
Treset je nešto izmedju drveta i uglja, nastaje u vodenoj sredini, u dubini od 7 – 8 metara, pre upotrebe se suši. Njegova toplotna moć je oko 10.000 kj/kg
Lignit je najmladja vrsta uglja, žute, tamno smedje boje, ima 50% vode u sebi. Nalazišta: Kostolac, Kolubarski i Kosovski basen. Predstavlja i jednu vrstu mrkog uglja. Toplotne moći oko 18.000 kj/kg
Mrki ugalj – procenat vode se smanjuje do 25% kod ove vrste. Poznata dva basena kod nas su Sensko – Resavski i Aleksinački. Postoji u dva oblika, tvrd i mek. Kod tvrdog nisu očuvani biljni ostaci, dok kod mekog jesu i on je zemljaste i tresetaste strukture. Toplotne moći 23.000 kj/kg
Kameni ugalj – procenat vode se smanjuje, kod ove vrste je od 4 – 10%. Predstavlja najstariju vrstu uglja. Kod nas ga ima u Ibarskom i Timočkom basenu. Toplotne moći 33.000 kj/kg – 35.00 kj/kg. Podela prema sadržaju isparljivih supstanci:
– plameni – 40% sagorljivih supstanci, koristi se kao gorivo u plamenim pećima
– gasni – 32-35% sagorljivih supstanci, koristi se za proizvednju svetlećeg gasa, u gasarama
– masni – za proizvodnju metalurškog koksa, 18-28% sagorljivih supstanci
– posni – kao gorivo u kotlovima i pećima, 10-18% sagorljivih supstanci
– antracit – najstarija vrsta kamenog uglja, koristi se kao gorivo u kotlovima i pećima, od 4-10% sagorljivih supstanci. Bogat je ugljenikom, toplotna moć 35.500 kj/kg.