Braća Karamazovi analiza lektire – Fjodor M. Dostojevski

Roman Braća Karamazovi spada u jedno od najpoznatijih dela Dostojevskog i ujedno njegov poslednji roman. Motivi koji se prožimaju u delu su: pravda, vera, moral, otuđenost, sloboda mišljenja, zločin i kazna. Glavni motiv dela je karamazovština što podrazumeva pojam dvostruke ličnosti, što je Dostojevski pripisao likovima u delu. Braća Karamazovi lektira se obrađuje u četvrtoj godini srednje škole. Ovo je analiza dela Braća Karamazovi kao  ukratko prepričano delo, analiza likova i kratka biografija Fjodora Dostojevskog. Pomozite sebi na času iz srpskog i pročitajte našu analizu!

  • Pisac: Fjodor Mihajlovič Dostojevski
  • Književni rod: epika
  • Književna vrsta: filozofski roman
  • Vreme radnje: polovina 19. veka
  • Mesto radnje: Rusija

Braća Karamazovi

Braća Karamazovi prepričano delo

U sledećem delu pročitajte ukratko prepričano delo Braća Karamazovi u četiri toka radnje. Generalno radnja dela Braća Karamazovi se odvija u polovini 19. veka. Iako može biti naporna lektira mnogim učenicima, u nastavku ćete naći prepričan tok radnje i analizu.

Prvi tok radnje

U prvom delu romana Fjodor piše o pojmu karamazovština. Objašnjava pojam podvojene ljudske ličnosti na svesnu i nesvesnu, kako nagoni utiču na čoveka i on ne može da ih savlada. Najstariji Fjodor Karamazov u nekim momentima ume da bude veoma osećajan i nežan sa sinovima Dmitrijem, Ivanom i Aljošom. On nije bio mnogo prisutan tokom njihovog odrastanja. Fjodor takođe ima i vanbračnog sina Smerdjakova sa gradskom ludačom Lizavetom. Ona je umrla na porođaju i dete su prihvatili Karamazove sluge. Fjodor je prvi primer podvijene ličnosti jer u suštini on mrzi svoje sinove.

 

Njegov najstariji sin Dmitri je sledeći primer podvojene ličnosti, jer se nalazi u ljuvanom trouglu sa Katarinom Ivanovnom i Gnjušenkom. Iako je verio Katarinu, Dmitri više ne želi da je vidi i šalje svog brata Ivana kod nje da priča sa njom. Katarina i Ivan se zaljubljuju i Ivan bratu preotima verenicu. Dmitri i Grušenjka se viđaju i Dmitri se zaljubljuje. Ali Grušenjku više zanima novac koji ima stari Fjodor i sa flertuje sa njim. Najmlađi sin Aljoša je izvan njihovih ljubavnih spletki. Njega zanima manastirskih život i vera u ljude i Boga.

Drugi tok radnje

Drugi tok radnje predstavlja krimi deo romana. Stari Fjodor Karamazov je ubijen i vodi se istraga. Iako nije bilo dovoljno dokaza sudija je optužio nedužnog Dmitrija za ubistvo njegovog oca. Kao kaznu je dobio izgnanstvo u Sibir, što je u to doba bila najgora kazna. Ima šansu da pobegne u Ameriku. Dostojevski nam na kraju ne govori šta se desilo sa Dmitrijem, da li je uspeo da pobegne ili je poslat da izvrši kaznu. Dmitrijevu sudbinu je pisac ostavio čitaocima, da puste mašti na volju. Smerdjakov je počinio samoubisto i Aljoša ostaje sam kao nemi posmatrač tragične sudbine koja je zadesila njegovu porodicu.

Treći tok radnje

U trćem toku radnje malo dublje upoznajemo Ivana. On je inteligentan i zreo, postaje pravi filozof i mislilac. On ulazi u filozofske rasprave sa Zosimom. Pričaju o Bogu, ljudima i ljubavi. Imaju veoma različita mišljenja i čitalac će se nekada složiti sa jednim nekad sa drugim.

Roman se završava njihovim raspravom koliko je značajno imati lepo detinjstvo kako bi čovek ima normalan i srećan život. Sudbina braće Karamazovih bi sigurno bila drugačija da su njihove majke bile prisutne i da se Fjodor njima više posvetio.

Četvrti tok radnje

Četvrti tok radnje nije mnogo povezan sa pričom romana. Priča o porodici kapetana Snegirjova. Ova porodica. za razliku od Karamazovih, nije imućna, ali porodica Snegirjova je srećnija. Kapetan je Katarinin otac i on ne može da se suprtostavi imućnom Dmitriju. On je ponosan čovek i ne želi ničiju pomoć.

Analiza likova Braća Karamazovi

Glavni likovi u romanu Braća Karamazovi su: Fjodor, Dmitrij, Ivan i Aljoša.

Fjodor Karamazov

Jedina pozitivna stvar vezana za Fjodora je što je uspeo da iz ničega, mukotrpnim radom da napravi bogatstvo. Dva puta se ženio, prva žena mu je pobegla sa drugim ostavivši mu malog Dmitrija, a sa drugom ženom dobio je dva sina Ivana i Aljošu. Druga žena je umra na porođaju. Fjodor je varao obe žene, izlazio je po kafanama i vodio raskalašan život. Svoje sinove je ostavio slugama da ih odgajaju. Njegov najmlađi sin se rodio vanbračno i Fjodor ga je prihvatio u kući samo kao slugu.

Fjodor je bio loš otac do samog kraja života. Devojka njegovog najstarijeg sina, Grušenjka, je flertovala sa njim i njemu je to prijalo. Ubijen je i na kraju njegov najstariji sin biva optužen za njegovo ubistvo.

Dmitrij Karamazov

On je najstariji Fjodorov sin. On je velikodušan, ali od oca je nasledio želju za raskalašnim životom. Veoma je strastven i voli da menja žene. Verio je Katarinu u crkvi, ali je posle toga našapo drugu. Iako nije ubio svog oca bio je optužen za ubistvo i kazna mu je bila prognanstvo u Sibir. Imao je šansu da pobegne u Ameriku, ali nismo saznali njegovu sudbinu.

Ivan Karamazov

Srednji Frojdov sin je najpametniji među braćom. On je fakultetski obrazovan i privlačan. Uspeo je bratu da preotme Katarinu i između njih se rodila ljubav. Ivan je najviše mrzeo svog oca, uvek se osećao da nije u svojoj kući. Nije podnosio starijeg brata, ali sa mlađim se lepo slagao i zbližio. On je imao filozofske rasprave sa Zosimom. Imao je zanimljiv pogled na svet i na ljude. Na kraju je postao alkoholičar.

Aljoša Karamazov

On je najmlađi sin. Skorz je drugačiji od svoje braće. Želi da se posveti manastirskom životu i Bogu. Njemu se nabacuje jedna maloletna devojka Liza i on počinje da je primećuje. Aljoša nema sreće u ljubavi, Liza počinje da flertuje i sa njegovim bratom.

Fjodor Mihajlovič Dostojevski – kratka biografija pisca dela „Braća Karamazovi“

Rođen je 1821. godine u Moskvi. Išao je u vojnu školu. Bio je prognan u Sibir na 4 godine, jer je učestvovao u revolucionarnoj organizaciji. U svetskoj književnosti nalazi se u rangu sa Servantesom i Šekspirom. Veliki umetnički uticaj na Fjodora bio je Nikolaj Gogolj. Dostojevski je pripadao epohi realizma i modernizma. Njegov pečat na književnost bio je razvoj psihološkog romana. Umro je u Sant Peterburgu 1881. godine.

Najvažnija dela Dostojevskog su:

Podeli