Novčana masa
Novčana masa je pokazatelj likvidnosti privrede jedne zemlje.
Novčanu masu emituje (kreira, stvara, izdaje) NBS tj. centralna (emisiona) banka.
Novčana masa može se prikazati i matematički M = Dv + G
Dv – depozitni novac tj. depoziti po vidjenju, to su sva novčana sredstva koja se nalaze na tekućem računu u banci ili poštanskoj štedionici.
Koristi se za bezgotovinska plaćanja Dv se na zahtev klijenata banke mogu isplatiti u gotovini. Na osnovu Dv, fizička lica (stanovništvo) koristi čekove koji služe kao sredstvo plaćanja.
G – gotov novac u prometu (opticaju), koristi se za gotovinska plaćanja. Gotov novac je efektiva tj. papirni i kovani novac. U ukupnoj novčanoj masi M gotovog novca ima u iznosu 8 – 15% , ostatak 85% čini depozitni novac.
Izmedju depozitnog i gotovog novca u opticaju dolazi do konverzije (prelivanja, pretvaranja) jednog novca u drugi, ali se količina novčane mase ne menja, ostaje ista.
Gotov novac se preliva u depozitni novac kada se novac uplaćuje na tekući račun (npr. kada se uplaćuje pazar prodavnice), a depozitni u gotov kada se isplaćuje sa tekućeg računa (npr. isplata zarada radnicima).
Pri konverziji M=const tj. novčana masa je nepromenljiva.
Neophodna je kontrola rasta novčane mase jer ako je ima previše dolazi do:
– inflacije
– lošeg platnog bilansa
– smanjene konkurencije na domaćem tržištu
– slabe ekfikastnosti privredjivanja
Ako novčane mase ima premalo dolazi do:
– pada proizvodnje
– rasta nezaposlenosti
Teži se da se ostvari optimalna (potrebna) količina novčane mase u prometu, jer ona omogućava:
– neometano odvijanje procesa društvene reprodukcije
– stabilno tržište
– stabilne cene
medjutim obično je stvarna novčana masa različita od optimalne.
Novčana masa omogućava realizaciju društvenog proizvoda po tekućim cenama.
Ako se stopa rasta brže uvećava od stope rasta društvenog proizvoda onda postoji EKSPANZIVNA (rastuća) monetarno kreditna politika tj. rast (m) i kredita.
Ako se stopa rasta sporije uvećava od stope rasta DP onda je DESTRUKTIVNA (smanjujuća, opadajuća) monetarno kreditna politika tj. smanjenje M i kredita.
Ako su obe stope rasta jednake postoji stabilizaciona monetarno kreditna politika, tj. stabilne cene stabilni rast, stabilna zaposlenost, uravnotežen platni bilans (stabilizaciona funkcija finansija).
