Pripremanje parcijalnih i master budžeta
Startuje sa izveštajem o bazičnim budžetskim pretpostavkama.
Nosioci treba da budu upoznati sa osnovnim parametrima, da se ukaže koliko je taj proces važan. Ovaj izveštaj potpisuje direktor kompanije.
Nakon toga se sastavlja budžet prodaje – opredeljuje sadržinu mnogih drugih parcijalnih planova. Mora biti realno postavljen, inače grešimo i u svim ostalim parcijalnim planovima.
Važan je zbog:
- Smanjujemo neizvesnost o budućim prihodima
- Uvek unosimo menadžerske procene
- Utiče i određuje sadržinu mnogih drugih planova
- Neophodan je zbog kontrole
Tokovi komuniciranja u procesu kreiranja budžeta prodaje – slika, knjiga!!!
Važne su prognoze prodaje – sagledavanje šta bi moglo da se desi (različito od projekcija – iza njih mora da stoji menadžment).
Planiramo: nekim statičkim tehnikama, predviđamo, iskustvo.
Na prodaju utiču razni faktori.
Moramo da znamo ko je odgovoran – odgovornost je na direktoru marketinga.
Izgleda:
- Zavisi da li je strategijski (približno, nije dovoljan) ili operativni (detaljne projekcije cene, vrednosti po grpama i pojedinačnim proizvodima, popusti).
- Nije obavezno. Mi pravimo projekcije za jedan proizvod.
Pripremanje budžeta prodaje: ( PRIMER 7 – zbirka)
Tabela 1 – Plan (budžet) prodaje i prihoda od prodaje
|
ELEMENTI |
Prodaja po kvartalima |
Svega za godinu |
|||
|
I |
II |
III |
IV |
||
| 1. Planirana prodaja |
7.800 |
8.800 |
9.600 |
8.300 |
34.500 |
| 2. Planirane prodajne cene |
90 |
90 |
90 |
90 |
90 |
| 3. Prihodi od prodaje (1*2) |
702.000 |
792.000 |
864.000 |
747.000 |
3.105.000 |
Ako se cena menja – prosečna cena je prihod – planiramo prodajom.
Plan proizvodnje
Kada je tražnja jedini ograničavajući faktor.
Može se desiti da i on odredi plan prodaje.
422.strana knjiga, slika – Tokovi komuniciranja u procesu pripremanja plana proizvodnje!!!
Preduzeće, prodaja, proizvodnja – najbitnije, tu se donose ključne odluke o kojima se ne odlučuje samo u proizvodnji.
Ulaganja – kapitalne investicije, kreće iz proizvodnje ali se odluke donose zajedno sa menadžmentom. Ključna ograničenja iz finansija, o držanju zaliha.
Planirana prodaja + Zalihe na kraju – Zalihe na početku = Planirana proizvodnja
10.000 + 2.000 – 3.000 = 9.000
10.000 + 2.000 – 1.000 = 11.000
Usklađujemo plan proizvodnje sa planom prodaje.
Agregatno, zbirno planiranje:
- Problem konflikata – proizvodnja i prodaja tu vrlo često nastaju konflikti,
- Problem odgovornosti.
Tabela 2 – Plan (budžet) proizvodnje
|
ELEMENTI |
Kvartali |
Svega za godinu |
|||
|
I |
II |
III |
IV |
||
| 1. Planirana prodaja |
7.800 |
8.800 |
9.600 |
8.300 |
34.500 |
| 2. Zalihe na kraju perioda (planirane) |
1.000 |
1.200 |
1.100 |
**1.300 |
*1.300 |
| 3. Ukupno potrebno za proizvodnju (1+2) |
8.800 |
10.000 |
10.700 |
9.600 |
35.800 |
| 4. Zalihe na početku |
**800 |
1.000 |
1.200 |
1.100 |
800 |
| 5. Planirana proizvodnja (3-4) |
8.000 |
9.000 |
9.500 |
8.500 |
35.000 |
*Zalihe na određeni dan, IV kvartal – nikada zbir! Kada su zalihe na početku, I kvartal 01.01.. Zalihe na kraju prvog su uvek zalihe na početku drugog perioda – zato nikada zalihe nisu date u zadacima.
** npr. 20% prodaje u narednom periodu, infomacija koja je potrebna za izračunavanje zaliha na početku.
***
Projekcija troškova proizvodnje.
Podela na direktne i indirektne (opšte) – različito se planiraju.
Direktni troškovi su proporcionalni obimu aktivnosti.
Indirektni se nemogu pojedinačno vezati za proizvode.
Projekcija drirektnih troškova
U direktne troškove spadaju troškovi materijala za izradu i troškovi plata izrade.
Troškovi materijala – koriste se u proizvodnji, sastavni deo novog proizvoda. Odgovorni za količine i vrste, kvalitet materijala.
Ključni infomacioni inputi:
- Obim proizvodnje (već utvrđen planom proizvodnje)
- Potrošnja materijala po jedinici (najbolje ako postoji razvijen tehnološki postupak)
- Nabavne cene
Obim proizvodnje * potrošnja materijala po jedinici = utrošak
Utrošak * nabavna cena = troškovi materija
Tabela 3 – Plan (budžet) direktnog materijala
|
ELEMENTI |
Po kvartalima |
Svega za godinu |
|||
|
I |
II |
III |
IV |
||
| 1.Planirana proizvodnja |
8.000 |
9.000 |
9.500 |
8.500 |
35.000 |
| 2.Planirana potroš. po jed. M |
2 |
2 |
2 |
2 |
2 |
| 3.Planirani utrošci (1*2) |
16.000 |
18.000 |
19.000 |
17.000 |
70.000 |
| 4.Nabavna cena |
10 |
10 |
10 |
10 |
10 |
| 5.Troškovi mat. M (3*4) |
160.000 |
180.000 |
190.000 |
170.000 |
700.000 |
| 6.Planirana proizvodnja |
8.000 |
9.000 |
9.500 |
8.500 |
35.000 |
| 7.Planirana potrš.po jed. P |
0,7 |
0,7 |
0,7 |
0,7 |
0,7 |
| 8.Planirani utrošci (6*7) |
5.600 |
6.300 |
6.650 |
5.950 |
24.500 |
| 9.Nabavna cena |
20 |
20 |
20 |
20 |
20 |
| 10.Troškovi materijala P |
112.000 |
126.000 |
133.000 |
119.000 |
490.000 |
| 11.Ukupni troš. Mat. (5+10) |
272.000 |
306.000 |
323.000 |
289.000 |
1.190.000 |
Troškovi zarada izrade – proporcionalni sa obimom aktivnosti.
Obim proizvodnje * prodajna cena = ukupno potrebno vreme
Ukupno potrebno vreme * cena po času = ukupni troškovi direktnog rada
Tabela 4 – Plan (budžet) troškova direktnog rada
|
ELEMENTI |
Po kvartalima |
Svega za godinu |
|||
|
I |
II |
III |
IV |
||
| 1.Plan proizvodnje (Tabela2) |
8.000 |
9.000 |
9.500 |
8.500 |
35.000 |
| 2.Potrebni časovi po jed. |
1,6 |
1,6 |
1,6 |
1,6 |
1,6 |
| 3.Ukupno potrebno vreme (1*2) |
12.800 |
14.400 |
15.200 |
13.600 |
56.000 |
| 4.Cena po času |
5 |
5 |
5 |
5 |
5 |
| 5.Ukupni troškovi direktnog rada (3*4) |
64.000 |
75.000 |
76.000 |
68.000 |
280.000 |
Plan opštih troškova proizvodnje
Zadužena je planska služba proizvodnje.
Sadrže fiksnu i varijabilnu komponentu.
Fiksni troškovi se planiraju na nivou preduzeća, pa zatim po kvartalima.
Tabela 5 – Plan (budžet) opštih troškova proizvodnje
|
ELEMENTI |
Troš. Po h |
Po kvartali |
Svega za godinu |
|||
|
I |
II |
III |
IV |
|||
| I OVT proizvodnje | ||||||
| Direktni h rada |
|
12.800 |
14.400 |
15.200 |
13.600 |
56.000 |
| 1.Troš.indir.mater. |
1,8 |
23.040 |
25.920 |
27.360 |
24.480 |
100.800 |
| 2.Troš.indir.rada |
1,2 |
15.360 |
17.280 |
18.240 |
16.320 |
67.200 |
| 3.Troš.energije |
3,25 |
41.600 |
46.800 |
49.400 |
44.200 |
182.000 |
| 4.Ukupni OVT proizvodnje (1+2+3) |
6,25 |
80.000 |
90.000 |
95.000 |
85.000 |
350.000 |
| II OFT proizvodnje |
|
|
|
|
|
|
| 1.Troš.amortizacije |
– |
40.000 |
40.000 |
40.000 |
40.000 |
160.000 |
| 2.Troš.održavanja |
– |
105.000 |
105.000 |
105.000 |
105.000 |
420.000 |
| 3.Ostali fiksni troš. |
– |
55.000 |
55.000 |
55.000 |
55.000 |
220.000 |
| 4.Ukupni OFT proizvodnje (1+2+3)) |
– |
200.000 |
200.000 |
200.000 |
200.000 |
800.000 |
| III Ukupni OT proizvodnje (I4+II4) |
|
280.000 |
290.000 |
295.000 |
285.000 |
1.150.000 |
Plan (budžet) nabavke
Tetsiramo izvodljivost proizvodnje.
Ključni informacioni inputi:
- Planirane potrebe za materijalom
- Politika zaliha
- Nabavne cen
Odgovorne za naručene količine, kvalitet. Nabavka mora da odgovori tim potrebama.
Planirane potrebe za materijalom (Tabela 3)
+ Planirane zalihe na kraju
Ukupne potrebe
– Planirane zalihe na početku
Ukupne nabavke
Tabela 6 – Plan (budžet) nabavke
|
ELEMENTI |
Po kvartalima |
Svega za godinu |
|||
|
I |
II |
III |
IV |
||
| I Materijal M | |||||
| 1.Planirana proizvodnja |
8.000 |
9.000 |
9.500 |
8.500 |
35.000 |
| 2.Planirana potroš.po jed. M |
2 |
2 |
2 |
2 |
2 |
| 3.Planirani utrošci |
16.000 |
18.000 |
19.000 |
17.000 |
70.000 |
| 4.Planirane zalihe na kraju |
3.600 |
3.800 |
3.400 |
3.600 |
3.600 |
| 5.Svega potroš.mat. (3+4) |
19.600 |
21.800 |
22.400 |
20.600 |
73.600 |
| 6.Zalihe na početku |
3.200 |
3.600 |
3.800 |
3.400 |
3.200 |
| 7.Planirana nabavka (5-6) |
16.400 |
18.200 |
18.600 |
17.200 |
70.400 |
| 8.Nabavna cena |
10 |
10 |
10 |
10 |
10 |
| 9.Vrednost nabavki (7*8) |
164.000 |
182.000 |
186.000 |
172.000 |
704.000 |
| II Materijal P |
|
|
|
|
|
| 1.Planirana proizvodnja |
8.000 |
9.000 |
9.500 |
8.500 |
35.000 |
| 2.Planirana potroš.po jed. P |
0,7 |
0,7 |
0,7 |
0,7 |
0,7 |
| 3.Planirani utrošci |
5.600 |
6.300 |
6.650 |
5.950 |
24.500 |
| 4.Planirane zalihe na kraju |
630 |
665 |
595 |
630 |
630 |
| 5.Svega potroš.mat. (3+4) |
6.230 |
6.965 |
7.245 |
6.580 |
25.130 |
| 6.Zalihe na početku |
560 |
630 |
665 |
595 |
560 |
| 7.Planirana nabavka (5-6) |
5.670 |
6.335 |
6.580 |
5.985 |
24.570 |
| 8.Nabavna cena |
20 |
20 |
20 |
20 |
20 |
| 9.Vrednost nabavki (7*8) |
113.400 |
126.700 |
131.600 |
119.700 |
491.400 |
| III Vrednost ukupnih nabavki (I9+II9) |
277.400 |
308.700 |
317.600 |
291.700 |
1.195.400 |
Može se sastaviti i nakraći način, planirani utrošci se već nalaze u planu proizvodnje, pa je moguće započeti i odatle.
Krajnje zalihe su ujedno i početke zalihe sledećeg perioda.
Plan troškova prodatih proizvoda
Planirani troškovi proizvodnje
+ Troškovi sadržani u početkim zalihama
– Troškovi sadržani u krajnjim zalihama
Planirani troškovi prodatih proizvoda
Postoje standardni i standardni varijabilni obračun.
Planirana prodaja * Proizvodna cena koštanja = Troškovi proizvoda
Tabela 7 – Kalkulacija standardne varijabilne proizvodne cene koštanja
|
ELEMENTI |
Ukupni troškovi |
Troškovi proizvoda |
|
|
Količine |
Troš. Po jed. |
||
| 1.Troškovi direktnog materijala |
1.190.000 |
35.000 |
34 |
| 2.Troškovi direktnih plata |
280.000 |
35.000 |
8 |
| 3.OVT proizvodnje |
350.000 |
35.000 |
10 |
| 4.Proizvodna cena koštanja (1+2+3) |
1.820.000 |
35.000 |
52 |
Plan troškova marketinga
Priprema se zajedno sa planom prodaje, jer ona utiče na troškove marketinga, ali i troškovi marketinga utiču na prodaju. Dvosmerni odnos.
Troškovi kreiranja tražnje.
Metode za primenu troškova promotivnih aktivnosti:
- Metod raspoloživih sredstava – jednostavan, nije najefikasniji, isključeni svi zaposleni u marketingu.
- Metod koji se zasniva na procentu od prodaje
- Ugledanje na konkurentska preduzeća. Ima dva nedostatka: kako dolazimo do informacija koliko drugi ulažu i ako drugi pogreše u proceni to će se odnositi i na naše preduzeće.
- Metod ciljeva i zadataka – iz ciljeva izvodimo zadatke i iz njih izvodimo troškove. Najbolji metod.
Troškovi distribucije
Veći broj faktora utiče na njih. Od završetka proizvodnje do prodaje proizvoda – javljaju se troškovi distribucije.
Kategorije troškova ( u okviru marketinga):
- Fiksni troškovi – uslovljeni postojanjem funkcije prodaje,
- Diskrecioni fiksni troškovi – posledica tekućih odluka, (troškovi promotivnih aktivnosti),
- Varijabilni troškovi – kreću se sa obimom aktivnosti,
- Semi – varijabini troškovi – sadrže i fisknu i varijabilnu komponentu. Najteže ih je planirati.
Troškovi opšteg upravljanja i administracije
Pripadaju neproizvodnim troškovima. Vezuju se za centralnu upravu preduzeća. Poslednjih godina značajno rastu – što predstavlja problem.
Planiramo ih (nema veze između njih i obima proizvodnje) ;
- Budžetiranje zasnovano na nultoj osnovi – svake godine sve ispočetka.
- Inkrementalni – poredimo i odlučujemo za sledeći period. Sve što povećava troškove podleže detaljnijim ispitivanjima.
Dominantni su fiksni, ali se mogu pojaviti i varijabilni.
Tabela 8 – Plan (budžet) neproizvodnih troškova
|
ELEMENTI |
Po kvartalima |
Svega za godinu |
|||
|
I |
II |
III |
IV |
||
| I Varijabilni troškovic | |||||
| 1.Planirana prodaja (T1) |
7.800 |
8.800 |
9.600 |
8.300 |
34.500 |
| 2. Troš.prod.proizv.po jed. |
2 |
2 |
2 |
2 |
2 |
| 3.Ukupni var.troš. prodaje |
15.600 |
17.600 |
19.200 |
16.600 |
69.000 |
| II Fiksni neproizvodni troš. |
|
|
|
|
|
| 1.Troškovi plata |
12.500 |
12.500 |
12.500 |
12.500 |
50.000 |
| 2.Troš.promot. aktivnosti |
25.000 |
25.000 |
25.000 |
25.000 |
100.000 |
| 3.Troškovi uprave |
5.000 |
5.000 |
5.000 |
5.000 |
20.000 |
| 4. Ostali fiksni troškovi |
7.500 |
7.500 |
7.500 |
7.500 |
30.000 |
| 5. Ukupni fiksni troškovi |
50.000 |
50.000 |
50.000 |
50.000 |
200.000 |
| III Ukupni neproizvodni troškovi (I3+II5) |
65.600 |
67.600 |
69.200 |
66.600 |
269.000 |
Plan kapitalnih ulaganja
Dugoročni budžet – specifična investiciona ulaganja koja će biti pealizovana u dugoročnom periodu.
Problemi: kako izabarati investicione projekte, procena rashoda, kako sve to finansirati, iz kojih izvora.
Tabela 9 – Plan (budžet) kapitalnih ulaganja
|
ELEMENTI |
Po kvartalima |
Svega za godinu |
|||
|
I |
II |
III |
IV |
||
| 1. Kapitalna ulaganja |
– |
24.000 |
94.000 |
80.000 |
198.000 |
| 2. Ukupna izdavanja |
– |
24.000 |
94.000 |
80.000 |
198.000 |
