5 jednostavnih načina kako da se oslobodite stresa

Svaka promena koja zahteva našu reakciju i prilagođavanje može prouzrokovati stres. Naše telo reaguje i psihički i fizički, pa nam stresna stanja stvaraju nelagodu i predstavljaju smetnju uobičajenom ritmu na koji smo navikli.

Iako neprijatna pojava, stres je sastavni deo života jer nije samo i isključivo vezan za negativna iskustva. Javlja se i kod mnogih životnih promena na bolje, kao što su unapređenje na poslu, promena mesta boravka ili rođenje deteta.

Studentski život je, na primer, vrlo često prožet veoma stresnim situacijama i mladi ljudi se sve češće bore sa simptomima pojačanog lučenja kortizola (hormona stresa). Ispit za ispitom, duge noći provedene nad knjigom, izlasci i druženja, kratki rokovi, pritisak i griža savesti čine da telo i te kako oseti posledice.

Ako osećate vrtoglavicu i glavobolju, da se brzo umarate a mišići su Vam napeti i bolni, ako Vam srce lupa i imate poteškoća sa spavanjem, vreme je da prihvatite činjenicu da ste hronično pod stresom i da se bacite na rešenje ovog problema kako biste sebi obezbedili jedan rasterećen i zdraviji život. Neminovno je da ćete sa smanjenjem stresa učiti više i pamtiti bolje i biti efikasniji na putu do željene diplome.

Za Vas smo izdvojili pet korisnih saveta kako da se oslobodite stresa i okrenete novi list.

#1 Smanjite unos kofeina

Većina studenata koristi kafu, energetska pića, čokoladice i slične namirnice bogate kofeinom kako bi dobili energiju i u svom životu napravili mesta i za porodicu, prijatelje, i partnere, izlaske i učenje. Međutim, u svemu tome nažalost i nemaju mere, te vrlo često prekorače preporučene doze ove supstance. Jedna ujutru, pa jedna u pauzi, pa jedna sa prijateljima, pa jedna da ne zaspimo jer treba učiti za ispit, kafa povećava anksioznost, isto kao i energetska pića.

Svako od nas ima različit prag tolerancije, ali ako osetite da ste uznemireni i da vam srce ubrzano lupa bez nekog, naizgled, posebnog razloga, probajte da redukujete unos kofeina.

#2 Vežbajte redovno

Jedna od najvažnijih stvari u borbi sa stresom jeste fizička aktivnost. Oni koji redovno vežbaju su osetno manje skloni paničnim epizodama i napadima anksioznosti. Bavljenje sportom smanjuje hormone stresa, i pospešuje lučenje endorfina čiji hemijski sastav poboljšava raspoloženje i ublažava bolove.

Spavaćete bolje i kvalitetnije, imati više samopouzdanja, što svakako doprinosi boljem psihičkom zdravlju. Sa dodatnom energijom i poboljšanom koncentracijom bićete efikasniji i imati više vremena za sebe i druge. Mada, vodite računa da vežbate umereno ali redovno. Jaki, forsirani i neredovni treninzi ne daju rezultate, a tako rizikujete povrede mišića i ligamenata. Ako se tako nešto i desi, obavezno se treba obratiti lekaru kako bi se uradio ultrazvučni pregled i ustanovio nivo povreda i adekvatan tretman.

#3 Hranite se zdravo

Dijete, zapravo režimi ishrane, ne svode se samo na gubitak telesne težine. Pravilan odabir namirnica i te kako ima uticaja na to kako se osećamo kao i kako doživljavamo stresne situacije. Naučno je dokazano da određene namirnice pozitivno utiču na naše raspoloženje, kao što su lisnato zeleno povrće i mahunarke, na primer. Folna kiselina kojom ove namirnice obiluju sigurno će popraviti Vaše raspoloženje, tako da se preporučuje da vaš meni sadrži blitvu, sočivo, boraniju ili spanać makar jednom nedeljno.

Koštunjavo voće i morski plodovi su bogati selenom koji ima isti učinak, a poznato je i da čokolada izaziva proizvodnju hormona sreće, te se kad-kad slobodno počastite kojom kockicom, najbolje crne čokolade, sa puno kakaa.

#4 Smeh kao lek

Smeh ojačava imuni sistem, poboljšava raspoloženje, ublažava bol kao i posledice stresa. Smejte se često i glasno, jer to je najbrži način da povratite balans u telu i umu! Na taj način se rasterećujemo, lakše povezujemo sa ostalima, fokusirani smo i prizemni, oslobađamo se besa i lakše opraštamo.

Kada se smejemo od srca, na glas, mišići se opuštaju i stres se smanjuje, a ovakav osećaj relaksacije traje i do 45 minuta nakon toga. Samim tim što smanjuje kortizol, smeh poboljšava imuni sistem i nastanak antitela, što Vas čini zdravijim i otpornijim na bolesti. Smeh pospešuje protok krvi i samim tim čuva srce, što je samo još jedan od razloga da se smejete što više možete.

Pronađite u svom danu ono što vas raduje i pričinjava vamzadovoljstvo, smejte se bez zadrške sami i sa prijateljima, i gledajte kako vam se raspoloženje i zdravlje popravljaju.

#5 Unosite dovoljno tečnosti

Hidratacija je nešto što se lako zaboravi kada provodimo sate na predavanjima i nad knjigom. Čaša umereno hladne vode aktiviraće deo mozga zadužen za smirenje, time smanjiti stres i učiniti da se bolje osećate. Kada dehidriramo, ćelije nemaju dovoljno kiseonika i nastaje niz psiho-fizičkih problema koje možemo sprečiti jednostavnim unošenjem više tečnosti. Ako je u pitanju hroničan umor, blagi biljni čajevi i sveže seđeni sokovi su uvek dobrodošli.

Stres je podmukao neprijatelj našeg zdravlja. Prikrada se često neosetno i polako, u naletima i fazama koje smo skloni da zanemarimo u svom haotičnom danu prepunom obaveza. Nažalost, njegove posledice po mentalno i fizičko zdravlje su više nego osetne. Malo discipline i dobre navike koje možete usvojiti smanjiće ovaj negativan uticaj na Vaš život, a Vi ćete zbog toga biti i zdraviji i srećniji.

Podeli